U SVIJETU u kojem se o gotovo svakoj namirnici vode rasprave, sve više hrane “obogaćuje se” proteinima, a pametni uređaji prate svaki naš biometrijski podatak, lako je upasti u zamku pretjerane brige o zdravlju. Uz nepregledan niz savjeta na internetu i društvenim mrežama, nije lako razaznati što nam stvarno koristi, a što je samo novi trend, posebno kada je riječ o prehrani.
Videozapisi u kojima se određena hrana proglašava “lošom” ili “punom umjetnih sastojaka” dodatno potiču kolektivnu opsesiju “čistim” i “zdravim” načinom prehrane. I dok zdraviji odabiri mogu pozitivno utjecati na naše tijelo i dobrobit, ponekad takav pristup može otići predaleko i postati štetan. Tada govorimo o ortoreksiji.
Iako ortoreksija još nije službeno prepoznata kao dijagnoza u medicinskim priručnicima poput DSM-5, nutricionistice Beth Auguste i Beth Heise objašnjavaju da je riječ o poremećaju prehrane koji stručnjaci sve češće prepoznaju u praksi.
“Radi se o poremećaju koji još nema službenu dijagnozu, ali je dobro poznat među stručnjacima koji rade s osobama koje imaju poremećaje u prehrambenom ponašanju”, objašnjava Auguste.
Ortoreksiju najlakše…
Pročitajte više na Index.hr
