Topliji početak studenoga – ponegdje u unutrašnjosti Hrvatske čak i rekordno topli blagdan Svih svetih i Dušni dan – nisu bili najava tako iznimnog cijelog mjeseca. Slijedila je izmjena hladnijih i toplijih razdoblja pa je srednja mjesečna temperatura zraka na kraju u većini Hrvatske oko prosječne za službeno klimatološko razdoblje od 1991. do 2020. godine. Detaljnija analiza i službena klimatološka ocjena stručnjaka DHMZ-a vrlo vjerojatno će pokazati najveće pozitivno odstupanje u istočnoj Hrvatskoj, oko 1 °C, dok će ponegdje srednja mjesečna temperatura zraka biti i malo niža od višegodišnjih srednjih vrijednosti, primjerice u Zagrebu za 0,2 °C te u Dubrovniku za 0,1 °C, gdje je i listopad bio malo hladniji od prosječnog.
Dodatna zanimljivost – u ovo doba globalnog i lokalnog zatopljenja te klimatskih promjena posljednjih su se godina rijetko dogodila dva uzastopno barem malo hladnija mjeseca od prosjeka. U Zagrebu, primjerice, posljednji su put zabilježena u proljeće 2023. godine, a u Dubrovniku u proljeće 2022.
Štoviše, ovo je u Zagrebu tek četvrti put u ovome stoljeću da su i listopad i studeni iste godine imali negativna odstupanja od prosječnih vrijednosti – prije toga dogodilo se samo 2021., 2011. i 2007. godine.
U Dubrovniku još rjeđe – posljednji put 2007. godine, te u ovom stoljeću još i 2005.
Količina oborine
Ukupna mjesečna količina oborine bila je nejednoliko raspoređena pa je zabilježen i manjak u usporedbi s prosječnim vrijednosti – primjerice na sjevernom Jadranu te u Lici, pri čemu je u Gospiću studeni bio čak četvrti mjesec u nizu s manjkom oborine, ali i višak – zamjetniji na srednjem i južnom Jadranu.
Primjerice, 206 litara po četvornome metru malo je manje od prosjeka za studeni za Rijeku, ali je za Makarsku više od uobičajenoga kad se u studenome izmjeri 201 litra, te pogotovo u Čilipima 237 litara. Već i 190 litara u Dubrovniku je za oko 35 % više od prosjeka za tu meteorološku postaju u studenome. Dodatno zanimljivo, na postojećoj dubrovačkoj meteorološkoj postaji od početaka mjerenja 1961. godine, prvi put se dogodio neprekinuti niz kišnih dana u razdoblju od 16. do 27. studenoga!?
No, dubrovački kišni niz u studenome samo je ublažio sušu koja je vladala u dotadašnjem dijelu jeseni, posebice u listopadu, pa je ukupna sezonska količina oborine oko prosječnih vrijednosti, kao i u Splitu, gdje su i studeni i listopad imali više oborine od prosjeka, ali je rujan bio prilično suh. I u većini unutrašnjosti su oborine u studenome pomogle smanjivanju odstupanja od prosječnih jesenskih količina, ali je i dalje zabilježen manjak, zamjetniji u istočnoj Hrvatskoj. U Osijeku, primjerice, manje oborine tijekom jeseni nego ove godine posljednji put je izmjereno 2018. godine, te prije toga u ovom stoljeću još samo 2011., 2006. i 2005. godine.
Istodobno je u Rijeci ovo bila 8. najkišovitija jesen! Posljednja kišovitija po ukupnoj sezonskoj količini oborine bila je 2023. godine, te prije nje u ovome stoljeću još samo 2016. i 2012. godine.
Topla jesen
U Osijeku je pak ovogodišnja jesen bila 7. najtoplija u povijesti mjerenja, koja je počela još 1899. godine. Posljednja toplija, čak i rekordno topla, bila je 2023. godine, te prije toga u ovom stoljeću još samo 2019. i 2012. godine. U Zagrebu, u Maksimiru, ova je jesen imala nižu srednju sezonsku temperaturu zraka od prošle tri jeseni, ali je i dalje među toplijima u povijesti, i to na 13. mjestu. Ipak, u većini Hrvatske jesen je bila manje iznimna, no i dalje uglavnom među 25 najtoplijih.
I srednja temperatura zraka od siječnja do studenoga nije iznimna kao prošle godine, ali je i dalje pri vrhu najviših, s većinskim odstupanjem oko 1 °C iznad prosjeka. Pritom je u Zagrebu dosadašnji dio godine 5. najtopliji u povijesti mjerenja, u Dubrovniku i Rijeci 4. najtopliji; Osijeku, Gospiću i na Zavižanu 3. najtopliji; a u Splitu, na Marjanu samo je prošle godine prvih 11 mjeseci bilo toplije nego ove godine.
Preliminarna analiza ukupne količine oborine od 1. siječnja do 30. studenoga na malom broju postaja nije ukazala na neka velika odstupanja, osim u Rijeci gdje su prvih 11 mjeseci ove godine 5. najkišovitiji u povijesti, iza istog razdoblja 2023., 2016, 2013. i 1960. godine. No, detaljnija analiza možda pokaže još neka zamjetnija odstupanja.
Prognoza za zimu
Dugoročna prognoza za klimatološku zimu, koja počinje 1. prosinca i traje do kraja veljače, ukazuje na još jednu zimu topliju od uobičajene, objavili su iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) u svojoj sezonskoj prognozi za zimu 2025./2026.
Istaknuli su da, prema dostupnom prognostičkom materijalu, postoji umjerena do velika vjerojatnost pozitivnog odstupanja srednje sezonske temperature od višegodišnjeg prosjeka (1991. – 2020.), i to u sva tri mjeseca.
Uz prodore hladnog zraka koji su izgledni tijekom sezone, velika je vjerojatnost da će temperatura povremeno biti niža od uobičajene, moguće i znatno, ali vjerojatno kratkotrajno, osobito u unutrašnjosti.
Ipak, u DHMZ-u kažu da će prosinac početi s temperaturom oko uobičajene ili višom, a zatim slijedi hladnije razdoblje.
Količina oborine predviđa se oko prosječne, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. To znači da se tijekom sezone mogu izmjenjivati razdoblja bez oborine s razdobljima kada je, ne samo lokalno, moguća intenzivnija oborina, odnosno obilna kiša ili snijeg.
Puno oborina
Gledajući po mjesecima, u prosincu postoji signal za količinu oborine iznad prosjeka, ponajprije na Jadranu i uz njega također uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze.
U DHMZ-u su napomenuli da je pouzdanost prognoze oborine na sezonskoj skali manja od prognoze temperature, pa to valja imati na umu kod interpretacije.
Dodatno, u sezonskoj se prognozi ne može prognozirati tip oborine- kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu… Za takvu informaciju treba pratiti prognoze te upozorenja na opasne vremenske pojave koja se odnose na kraća vremenska razdoblja, dodali su.
Kako su napomenuli, sezonska prognoza koja se izrađuje u Sektoru za vremenske analize i prognoze DHMZ-a u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) i Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike – MedCOF, čija je Hrvatska članica.
Prema najnovijim podacima Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), cjelokupna zimska sezona – od prosinca do veljače – i dalje se čini siromašnijom snijegom za veći dio kontinenta.
Pitanja čitatelja
1. Hoće li 4. prosinca 2025. padati snijeg u Hrvatskoj?
Snijeg se očekuje u višim predjelima Gorske Hrvatske, dok je u Lici moguća susnježica i smrzavanje oborine na tlu.
2. Hoće li biti opasnih vremenskih pojava?
Da, moguće su poledica u unutrašnjosti te izraženiji pljuskovi s grmljavinom u Dalmaciji.
3. Kakvo vrijeme slijedi nakon 4. prosinca?
Na Jadranu blago i djelomice sunčano, dok kopno ostaje tmurno uz povremenu kišu.
4. Kakva je dugoročna prognoza za zimu 2025./2026.?
Prognoza za srijedu
DHMZ predviđa topliju zimu od prosjeka, uz prosječnu količinu oborine, ali kratkotrajne prodore hladnog zraka.
Hrvatsku će u četvrtak, zahvatiti promjenjivo i većinom nepovoljno vrijeme. Prema prognozi DHMZ-a, dan će započeti oblačno, a u kopnenim područjima očekuje se i gusta jutarnja magla.
Prve oborine stižu već u jutarnjim satima, ponajprije u Dalmaciju i Liku, gdje se mjestimice očekuje povremena kiša. Kako dan bude odmicao, kiša će se proširiti na veći dio zemlje, a u Dalmaciji su mogući i lokalno izraženiji pljuskovi praćeni grmljavinom.
U višim predjelima Gorske Hrvatske kiša će postupno prelaziti u susnježicu i snijeg, dok bi se u dijelovima Like oborina mogla i smrzavati na tlu, stvarajući opasne uvjete za promet.
Vjetar će na kopnu biti slab do umjeren, uglavnom sjeveroistočnog smjera, dok će na istoku zemlje puhati jugoistočnjak. Na Jadranu će prevladavati umjerena do jaka bura, a u Dalmaciji se očekuju i prolazni udari olujnog juga. Temperature će se u unutrašnjosti kretati između 0 i 6 stupnjeva Celzijusa, dok će se duž obale zadržati znatno blaže, uz vrijednosti od 10 do 15 stupnjeva.
Jutro u 🇭🇷 obilježila je 🌧️u Dalmaciji, dok je na krajnjem jugu i južnodalmatinskim otocima bilo i ⛈️ te je u posljednja 24 h ponegdje palo i preko 50 mm. U unutrašnjosti je dominirala 🌁, osobito na istoku i u Gorskoj Hrvatskoj, dok je u središnjim predjelima bilo i rosulje.… pic.twitter.com/K0xt6U0NaZ
— DHMZ (@DHMZ_HR) December 3, 2025
U prvom dijelu dana mjestimice i maglovito
Dr. sc. Petra Mikuš Jurković za HRT je prognozirala: “I u srijedu u Slavoniji, Baranji i Srijemu pretežno oblačno, u prvom dijelu dana mjestimice i maglovito. Poslijepodne na krajnjem istoku može biti sunčanih razdoblja. Jutro razmjerno hladno, uz temperaturu zraka od 0 do 2 °C, a popodne do 6 °C.
U središnjoj Hrvatskoj oblačno pa temperatura neće znatnije rasti, bit će uglavnom između 0 i 4 °C. Pritom ujutro i prijepodne ponegdje magla, moguće i malo kiše ili rosulje, stoga oprezno u prometu zbog poledice.
Mjestimična poledica i magla vrlo je vjerojatna i u oblačnoj gorskoj Hrvatskoj, osobito ujutro kad će temperatura biti oko 0 °C. Na sjevernom Jadranu kraća sunčana razdoblja između većinom mnogo oblaka, ponegdje i kiše. Umjereno jugo, navečer uz obalu okreće na buru. Najniža jutarnja temperatura zraka od 8 do 11 °C, a najviša popodnevna oko 13 °C.
U Dalmaciji ponegdje i do 15 °C, uz izmjenu oblačnih i sunčanih razdoblja. Kiša će biti češća u prvom dijelu dana. Pritom će puhati umjereno jugo te će i more biti uglavnom umjereno valovito.
Na krajnjem jugu Hrvatske more ponegdje i valovito jer će jugo biti jače. Bit će promjenjivo oblačno, povremeno uz kišu, a u noći su još mogući i izraženiji pljuskovi praćeni grmljavinom. Temperatura zraka ujutro najniža od 8 do 12 °C, a poslijepodne najviša oko 15 °C.”
“Idućih dana na Jadranu temperatura se neće znatnije mijenjati. U četvrtak još većinom oblačno uz kišu, u Dalmaciji lokalno moguće i obilniju. Mjestimične kiše bit će i u petak, a zatim za vikend više suhog i sunčanog vremena. Puhat će uglavnom umjerena bura, pod Velebitom gdjekad i jaka, te sjeverozapadnjak, a u četvrtak na krajnjem jugu još prolazno i olujno jugo.
Na kopnu u većini predjela oblačno i tmurno, ponegdje uz malo kiše ili rosulje, u gorju u četvrtak i snijega. Mjestimice može biti i magle. Vjetar povremeno do umjeren sjeveroistočni, a temperatura u postupnom blagom porastu.”, prognozirala je za HRT dr. sc. Petra Mikuš Jurković iz DHMZ-a.
