Astronomska zajednica s neskrivenim uzbuđenjem prati kretanje novootkrivenog nebeskog putnika koji bi nam mogao prirediti prizor kakav se viđa jednom u stoljeću. Komet C/2026 A1 (MAPS), otkriven tek sredinom siječnja iz pustinje Atacama, trenutno juri prema središtu našeg sustava. Ono što ga izdvaja od tisuća drugih kometa je njegova ekstremna putanja koja ga vodi na “vratima pakla” – proći će na svega 120.000 kilometara od površine Sunca, što je udaljenost na kojoj se svjetovi doslovno tope.
Ovaj objekt pripada rijetkoj i fascinantnoj Krachtovoj skupini kometa, poznatih kao “sungrazers” ili kometi koji okrznu Sunce. Takva tijela prolaze kroz vanjske slojeve Sunčeve atmosfere, gdje su izložena nezamislivim gravitacijskim silama i temperaturama od nekoliko milijuna stupnjeva. Povijest nas uči da upravo ovi neustrašivi putnici postaju najsjajniji objekti na našem nebu, ostavljajući za sobom tragove koji se protežu preko pola horizonta.
Znanstvenici vjeruju da MAPS nije usamljeni jahač, već fragment drevnog mega-kometa promjera većeg od 100 kilometara koji se raspao prije više od dvije tisuće godina. Ta “majka svih kometa” iznjedrila je legendarne nebeske spektakle iz 1882. i 1965. godine, koji su bili toliko snažni da su bacali sjenu na tlo usred dana. Ako je MAPS doista njihov izravni nasljednik, travanj 2026. mogao bi postati mjesec o kojem će pričati generacije.
🚨A newly discovered comet is heading straight for the Sun — and it could be visible in daylight.👀☄️
⚠️Comet C/2026 A1 (MAPS) was discovered on January 13, 2026, by four amateur astronomers using a remotely operated telescope in Chile’s Atacama Desert 🇨🇱🔭. The name MAPS comes… pic.twitter.com/Mvd4ulHU2e
— 3I/ATLAS updates (@Defence12543) February 6, 2026
Nebeski spektakl
Ono što komet MAPS čini posebnim je činjenica da je uočen mnogo ranije nego ijedan drugi član njegove obitelji. To sugerira dvije mogućnosti: ili je njegova jezgra neuobičajeno velika i kompaktna, ili se komet već počeo komadati, oslobađajući goleme količine prašine koja reflektira sunčevu svjetlost. Dosadašnja stabilna promatranja daju nadu da je riječ o čvrstom objektu koji ima stvarne šanse preživjeti svoj vatreni perihel.
Pitanje koje najviše intrigira javnost je mogućnost dnevne vidljivosti. Da bi komet bio vidljiv pored jarkog Sunca, mora doseći negativnu magnitudu koja parira sjaju punog Mjeseca. Iako su predviđanja u astronomiji nezahvalna, fizika je jasna – ako komet ostane u jednom komadu dok prolazi kroz Sunčevu koronu, difrakcija svjetlosti na česticama njegove prašine mogla bi ga učiniti blistavom točkom vidljivom čak i bez ikakvih optičkih pomagala.
Ipak, put do tog spektakla pun je opasnosti. Sunčeva vrelina na toj udaljenosti isparava led brzinom od nekoliko tona u sekundi, stvarajući pritisak unutar jezgre koji je može raznijeti poput granate. Paradoksalno, upravo bi takav scenarij djelomičnog raspada mogao biti najbolji za nas promatrače. Eksplozivno oslobađanje materijala u trenutku najvećeg približavanja stvorilo bi najduži i najgušći rep koji bi se mogao vidjeti tjednima nakon prolaska.
Za razliku od stanovnika južne polutke koji će imati “mjesta u prvom redu”, promatrači u Hrvatskoj i ostatku Europe morat će biti strateški mudri. Komet će u prvoj fazi travnja biti vidljiv isključivo nisko na horizontu neposredno prije izlaska ili nakon zalaska Sunca. Ključni trenutak nastupa između 5. i 10. travnja, kada će komet doseći svoj vrhunac sjaja, ali i biti najbliže Suncu, što zahtijeva poseban oprez pri promatranju kako bi se izbjegla oštećenja vida.
Tehnologija nam danas omogućuje da ovaj spektakl pratimo kao nikada prije. Čak i ako komet ne preživi bliski susret, NASA-ina letjelica SOHO (Solar and Heliospheric Observatory) osigurat će nam snimke visoke rezolucije u stvarnom vremenu. Te snimke često postaju viralne jer prikazuju dramatičnu borbu kometa s “vjetrenjačama” – moćnim solarnim bakljama koje mogu otpuhati rep kometa u sekundi.
Zanimljivo je da su zapisi o sličnim kometima pronađeni u kineskim kronikama iz 12. stoljeća. Tadašnji astronomi opisivali su ih kao “zvijezde metle” koje su toliko sjajile da su plašile stanovništvo. Danas, naoružani znanošću, više se ne bojimo njihova dolaska, već s nestrpljenjem očekujemo priliku da svjedočimo istoj onoj sirovoj snazi kozmosa koja je inspirirala naše pretke.
Savjet za sve koji planiraju promatranje: pripremite se na vrijeme. Pronađite mjesto s čistim pogledom prema istoku i zapadu, bez svjetlosnog zagađenja i visokih zgrada. Čak i ako MAPS ne postane “Veliki komet”, sam pogled na krhotinu drevnog leda staru milijarde godina, koja prkosi vrelini naše zvijezde, dovoljan je razlog da u travnju češće podignete pogled prema nebu.
Prema predviđanjima astronoma Zdeněka Sekanine, u nadolazećim desetljećima mogli bismo svjedočiti dolasku dvaju velikih, spektakularnih kometa, od kojih bi jedan mogao stići vrlo skoro. Taj bi komet bio “brat” Velikim kometima iz 1965. i 1882. te fragment onog kojeg su kineski astronomi promatrali 1138. godine.
Sve nas to dovodi do novootkrivenog kometa C/2026 A1 (MAPS). On se kreće orbitom tipičnom za Krachtovu skupinu, ali već drži jedan rekord: u trenutku otkrića bio je udaljeniji od Sunca nego bilo koji prethodno otkriveni član ove obitelji.
To sugerira da bi mogla biti riječ o većem fragmentu. Prethodni nositelj ovog rekorda bio je upravo Ikeya-Seki, najsjajniji komet prošlog stoljeća. Ipak, tehnologija je u proteklih 70 godina značajno napredovala, pa je malo vjerojatno da je jezgra kometa MAPS jednako velika kao ona kod Ikeya-Sekija, što znači da vjerojatno neće doseći ni isti ekstremni sjaj, piše Kozmos.hr.
Meteoalarm na snazi: Objavljena vremenska prognoza za veljaču, proljeće i ljeto
FAQ: Sve što trebate znati o kometu C/2026 A1 (MAPS)
1. Kada je najbolje vrijeme za promatranje kometa u Hrvatskoj? Najkritičnije i potencijalno najspektakularnije razdoblje bit će između 1. i 15. travnja 2026. Početkom mjeseca komet će biti vidljiv na jutarnjem nebu neposredno prije izlaska Sunca, dok će se nakon prolaska pored Sunca preseliti na večernje nebo. Ipak, zbog njegove specifične orbite, bit će ga lakše uočiti s lokacija koje imaju čist pogled prema horizontu bez svjetlosnog zagađenja.
2. Može li komet MAPS doista biti vidljiv usred dana? Teoretski – da. Ako komet preživi ekstremne temperature i zadrži gusti oblak prašine, njegova magnituda mogla bi postati negativna, što bi mu omogućilo da zasja pored Sunca. Međutim, promatranje objekata tako blizu Sunca iznimno je opasno i zahtijeva oprez. Nikada ne gledajte izravno u Sunce golim okom ili običnim dalekozorom jer to može uzrokovati trajno oštećenje vida.
3. Što se događa ako se komet raspadne pri prolasku pored Sunca? Iako zvuči kao “astronomska katastrofa”, raspad kometa zapravo može pojačati spektakl. Kada se jezgra kometa razleti na manje dijelove, oslobađa se golema količina zarobljenog leda i prašine. To često dovodi do naglog i dramatičnog skoka u sjaju te stvaranja izuzetno dugačkog i raskošnog repa koji može ostati vidljiv na nebu tjednima nakon raspada.
4. Je li ovaj komet opasan za Zemlju? Ne. Iako prolazi iznimno blizu Suncu (na oko 120.000 km od njegove površine), putanja kometa MAPS je milijunima kilometara udaljena od Zemljine orbite. Nema nikakve opasnosti od sudara; komet je ovdje isključivo kao gost koji nam pruža rijedak znanstveni i vizualni užitak.
