Jedno od područja u kojem bi korištenje umjetne inteligencije moglo imati najveći utjecaj je zasigurno medicina i forenzika. Dobro obučen model umjetne inteligencije može puno brže i preciznije prepoznati neke znakove i uzorke u podacima te donijeti zaključke za koje bi ljudima trebali mjeseci ili godine.
Stoga ne iznenađuje da se sve više raspravlja o korištenju AI alata i u forenzici, ali i kriminalnom pravu. Znanstveni rad ‘When algorithms testify: artificial intelligence-driven DNA analysis, evidentiary standards, and criminal justice reform’, objavljen u časopisu Croatian Medical Journal bavi se upravo sve većom ulogom umjetne inteligencije (AI) u forenzičkoj analizi DNK, ali i pitanjem koliko se takvim dokazima može vjerovati na sudu.
Autori ističu da je DNK analiza već desetljećima jedan od najvažnijih alata u kriminalističkim istragama. Pomoću nje riješeni su brojni slučajevi, ali su i oslobođene osobe koje su godinama bile nepravedno osuđene. Međutim, naglašavaju, analiza DNK nije nepogrešiva, osobito kada se radi o složenim uzorcima koji sadrže tragove više osoba ili su oštećeni.
Upravo zato su se forenzički znanstvenici…
Pročitajte više na Tportal.hr
