Iako se anemija posve jednostavno dijagnosticira pretragom krvi, u većini slučajeva ostaje neprepoznata zato što su simptomi, recimo to tako, “univerzalni”. Umor, glavobolja, iscrpljenost, pospanost, lupanje srca, slabiji tek i bljedilo, nedostatak zraka ili slaba koncentracija često se pripišu stresu i, kako to volimo reći, današnjem načinu života. Kratak dah za vrijeme vježbanja, ali i svakodnevnih aktivnosti poput hodanja do posla, pospremanja i penjanja po stepenicama također mogu biti znak da tijelu nedostaje željeza. Nekad navedene simptome znamo dodati i raznim drugim bolestima, ne pomišljajući na slabokrvnost.
Prema procjenama, trećina svjetske populacije boluje od nekog tipa anemije. Jedan od najznačajnijih čimbenika za razvoj anemije je pothranjenost, odnosno manjak određenih nutrijenata, među kojima su najčešći željezo, vitamin B12 i folna kiselina (vitamin B9). Osim što prenosi kisik, željezo je građevni dio imunosnih stanica koje nas štite od bolesti, a također je važno za rad mišića i snagu.
Što uzrokuje anemiju?
Dva su osnovna uzroka manjka željeza u organizmu: prekomjerni gubitak krvi (menstruacija i unutarnja krvarenja) i neodgovarajuća apsorpcija željeza iz probavnog sustava.
Zbog menstruacije, kojom se gubi otprilike 35 mL krvi mjesečno, žene su pod većim rizikom od manjka željeza nego muškarci, pogotovo one s obilnijom menstruacijom. Potrebe za željezom povećane su i u trudnoći.
I djeca mogu biti sklona gubitku željeza zbog brzog rasta i razvoja, ali i prehrane siromašne željezom. Anemija je česta u starijih osoba koje ju teže podnose zato što su ljudi u zrelijoj dobi općenito podložniji bolestima, pa anemija dodatno pogorša neku postojeću bolest.
Čak i Helicobacter pylori svojom pojavom smanjuje apsorpciju željeza, kao i neke nasljedne bolesti poput celijakije, ali i konzumacija hrane koja smanjuje apsorpciju željeza.
Kako si pomoći u slučaju nedostatka željeza?
Kod anemije, ključna je raznovrsna prehrana, pa samom konzumacijom odgovarajućih namirnica možemo lako nadomjestiti željezo već malim promjenama u svakodnevici. Najbolji prirodni izvori željeza u hrani su nemasno crveno meso, iznutrice, posebice teleća i kokošja jetrica.
U praksi se pokazalo da osobe koje ne jedu meso mogu imati dovoljno željeza ako im je prehrana dobro izbalansirana, pa konzumiraju namirnice bogate željezom kao što su žitarice, orašasti plodovi, voće i sjemenke, voće i zeleno lisnato povrće, mahunarke. Jaja, riba i školjke su također bogate željezom. Odličan je izvor željeza samoniklo bilje poput koprive i maslačka.
A što sa suplementima?
Za razumijevanje problema suplementacije željeza, trebalo bi znati da se crvena krvna zrnca obnavljaju svaka 4 mjeseca. Ali, suprotno očekivanjima, s propadanjem crvenih krvnih zrnaca željezo se ne gubi, već skladišti i ponovno koristi u produkciji novih stanica.
Hemokromatoza ili poremećaj preopterećenja željezom uzrokuje nakupljanje željeza u tijelu. Bez liječenja, poremećaj preopterećenja željezom može oštetiti tjelesne organe, uključujući srce, jetru i gušteraču pa bi se pri izboru suplemenata sa željezom svakako trebalo savjetovati s liječnikom i nutricionistom.
Važno je dobiti dodatak prehrani krojen “po mjeri” vašeg organizma budući da veliki broj osoba, otprilike 30 do 50 posto, prilikom suplementacije željezom iskusi gastrointestinalne nuspojave zbog čega nerijetko odustaju od nastavka korištenja suplemenata. Također, preporuka je željezo uzimati u kombinaciji s probioticima, a bakterijski soj Lactobacillus plantarum 299v (Lp299v) posebno je dobar kandidat za kombinaciju sa suplementima željeza.
I za kraj, anemičnim osobama preporučuje se smanjiti unos kave, čaja i gaziranih pića jer sadrže tanin koji sprečava apsorpciju željeza u organizmu.
Tekst nastao u suradnji sa Zona Vital Ferrosorb
Zona Vital Ferrosorb je dodatak prehrani sa živom kulturom mikroorganizma (Lactobacillus Plantarum 299V®), željezom, folnom kiselinom i vitaminom C koji povećava apsorpciju željeza.
