Kad se govori o ekonomskim pokazateljima u proteklih nekoliko godina, često se ističe i rast plaća. Ne treba zaboraviti kako je Vlada lani povećala osnovice i koeficijente za određivanje plaća u državnoj i javnim službama, čime su mjesečni iznosi na računima u prosjeku porasli za tridesetak posto.
Rasle su plaće i u privatnom sektoru, mahom zbog odredbe o minimalnoj plaći, ali i potrebi praćenja kretanja na tržištu rada, kako bi se zadržala konkurentnost.
U europskim okvirima, ovi procesi su doveli do toga da je Hrvatska visoko na ljestvici po rastu nominalne cijene radnoga sata, pokazuju podaci Eurostata.
Hrvati pri vrhu, Nijemci pri dnu liste
Listu predvodi Rumunjska, u kojoj je u prvom kvartalu ove godine cijena radnog sata porasla za 16,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Slijedi Hrvatska s rastom od 13,5 posto, zatim Bugarska s 13 posto, Slovenija s 11,9 posto i Poljska s 11,2 posto – sve odreda zemlje koje su devedesetih prošle kroz tranzicijski proces prelaska s kontroliranog i državnog gospodarstva na kapitalni, privatni sustav.
Zanimljivo, na dnu liste Eurostata su ‘stare’ članice Europske unije, među kojima su i neke od…
Pročitajte više na Tportal.hr
