Središnje banke posebno pozorno prate čak i najblaže promjene u cijenama nafte zbog rata u Iranu, vodeći računa o udaru na troškove života. U drugom planu pak neviđena pomama za ulaganjima u umjetnu inteligenciju potiče građevinarstvo, tvorničku aktivnost i, potencijalnom cijene, uz uska grla u opskrbi diljem svijeta i nestašicu memorijskih čipova, tehnološke opreme i softvera.
Samo ove godine poslovna ulaganja u AI trebala bi premašiti 800 milijardi dolara, a u godinama koje dolaze dosegnuti i bilijune. Iznosi već utječu na dobit tvrtki, projekcije i cijene dionica, kao i na BDP u cjelini, a pomno se prate i izravni učinci na potrošačke cijene.
Javnost strahuje u prvom redu da će umjetna inteligencija dugoročno ugroziti radna mjesta, a moguće negativne posljedice uključuju i deflaciju, navodi Doolan. Tek su malobrojni razmišljali o mogućoj višoj inflaciji koja bi vjerojatno prethodila tim mogućim negativnim posljedicama, primjećuje Reutersov kolumnist.
Prvi glasnici?
Dokument američke središnje banke s kraja travnja, koji potpisuje, među ostalima, tadašnji guverner odbora i glavni zagovornik strože monetarne politike Stephen Miran,…
Pročitajte više na Tportal.hr
