U današnjoj kulturi koja cijeni produktivnost i stalnu stimulaciju, dosada se često promatra kao stanje koje treba izbjegavati. No, kako tvrde stručnjaci za mentalno zdravlje mladih, znanstvenica Michelle Kennedy i profesor Daniel Hermens s australskog Sveučilišta Sunshine Coast u svojoj analizi za portal The Conversation, prihvaćanje dosade moglo bi biti ključno za našu dobrobit.

Kako mozak reagira na dosadu

Dosada se obično definira kao teškoća u održavanju pažnje ili interesa za trenutnu aktivnost. Tijekom takvih trenutaka mozak prelazi kroz više stanja. Kada smo isprva uključeni u zadatak, aktivna je mreža pažnje u mozgu, koja filtrira ometanja i prioritizira relevantne podražaje. No kako interes opada, ta se mreža povlači, a aktivnost izvršne kontrolne mreže također se smanjuje, odražavajući našu borbu da zadržimo fokus, pojašnjavaju Kennedy i Hermens.

Istodobno, mreža zadanog načina rada postaje aktivnija, usmjeravajući nas prema unutarnjim mislima i samopromatranju, odnosno procesu poznatom kao introspekcija. Prema Kennedy i Hermensu, to…