U skromnom uredu njemačke kemijske tvrtke Gechem, među plastičnim kantama i ambalažom deterdženata, vlasnica Martina Nighswonger vodi svakodnevne krizne sastanke i, kako sama priznaje, izbacuje frustracije na boksačkoj vreći. Nakon pandemije, energetske krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu i američkih carina, novi udar dolazi s Bliskog istoka i ponovno pogađa upravo ono što industrija najviše treba: sirovine.
‘Nema predaha. Svake godine profit je sve manji i na kraju nestane. Iscrpljujuće je to i više ne znaš što učiniti’, kaže Nighswonger za Reuters u pogonu u Kleinkarlbachu. Gechem, koji proizvodi kemikalije za sredstva za čišćenje i kočione tekućine za automobilsku industriju, tek je jedan primjer šire krize koja pogađa europske sektore – od kemije i plastike do metala, tekstila i igračaka.
Rat u Perzijskom zaljevu samo je pogoršao stanje. Nakon što je Iran blokirao Hormuški tjesnac, ključni koridor globalne trgovine energentima, cijene nafte skočile su gotovo na 120 dolara po barelu, dvostruko više nego početkom godine. Istodobno su napadi na plinska postrojenja u Iranu i Katru uzdrmali tržišta.
Za Europu, koja već…
Pročitajte više na Tportal.hr
