Kina bi mogla kupovati i deset puta više zlata nego što službeno prijavljuje, sve su glasnije procjene analitičara, piše Financial Times. Takva dinamika postavlja Kinu u središte aktualnog rekordnog rasta cijene zlata, dok istodobno otvara pitanje koliko je tržište tog plemenitog materijala, ujedno i sigurnog utočišta investitora, pod utjecajem sve netransparentnijih poteza središnjih banaka.
Iako Narodna banka Kine izvještava o skromnim mjesečnim kupnjama u rasponu od jedne do dvije tone, procjene Société Générale banke govore o mogućih 250 tona stvarnih kupnji, što bi činilo više od trećine ukupne globalne potražnje središnjih banaka. Analitičari tumače da je riječ o nastavku kineske strategije dedolarizacije, pri čemu kupnje ostaju izvan radara zbog slabije transparentnosti, ali i političke osjetljivosti.
Više kanala
Trgovci i analitičari pokušavaju zaobići službene statistike koristeći alternativne metode, poput praćenja narudžbi velikih poluga od 400 unci ili britanskog izvoza zlata u Kinu. Dio stručnjaka procjenjuje da kineske rezerve realno prelaze pet tisuća, dvostruko više od…
Pročitajte više na poslovni.hr
