Podatak da je najduže bolovanje u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću trajalo čak 5.431 dan, odnosno gotovo petnaest godina, zvuči nevjerojatno, no riječ je o ekstremnoj iznimci koja ne oslikava stvarnost sustava. Za ogromnu većinu radnika, privremena nesposobnost za rad, popularno zvana bolovanje, strogo je reguliran proces s jasnim koracima i financijskim posljedicama. Prvi i najvažniji korak je podjela tereta troška. Tijekom prva 42 dana bolovanja, naknadu plaće isplaćuje poslodavac, a iznos se određuje na temelju prosječne plaće radnika u prethodnih šest mjeseci, s tim da ne može biti niži od 70 posto osnovice. Tek od 43. dana trošak preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Postoje, naravno, i iznimke. Za radnike s invaliditetom, HZZO preuzima isplatu već od osmog dana, dok u posebnim slučajevima, poput njege bolesnog djeteta, komplikacija u trudnoći, izolacije zbog zarazne bolesti ili darivanja organa, naknada ide na teret HZZO-a od prvog dana bolovanja.
Odluku o otvaranju i trajanju bolovanja donosi izabrani liječnik obiteljske medicine, no njegova je autonomija ograničena. Liječnici…
Pročitajte više na Poslovni.hr
