Prije nešto više od godine dana Kina je priopćenjem svog Ministarstva trgovine uvela izvozna ograničenja na sedam rijetkih zemnih metala – samarij, gadolinij, terbij, disprozij, lutecij, skandij i itrij te na magnete koji ih sadrže. Potez koji je kineska diplomacija nazvala “nediskriminatornim” ubrzo se pokazao jednim od najučinkovitijih ekonomskih instrumenata u modernoj geopolitici.
Da bi se razumjela težina tog poteza, dovoljno je nekoliko brojki. Kina kontrolira 60 posto globalnog rudarenja magnetnih rijetkih zemnih metala, 91 posto globalne rafinirane proizvodnje, a u proizvodnji trajnih magneta njezin udio dostiže 94 posto.
Od 20 strateški važnih minerala, Kina je vodeći prerađivač čak 19, s prosječnim tržišnim udjelom od 70 posto.
Dok je OPEC, na primjer, savez suverenih država proizvođača nafte, ovdje se radi o jednoj zemlji koja kontrolira praktički cijeli lanac vrijednosti, od rudnika do gotovog magneta.
Kina drži monopol na separaciju disprozija i terbija – minerala presudnih za trajne magnete koji podnose visoke temperature, ključnu komponentu, među ostalim, lovaca F-35, Teslinih humanoidnih robota i podmornica klase…
Pročitajte više na Tportal.hr
