Kada je rast cijena u pitanju, Hrvatska se osjetno udaljava od europskog prosjeka: dok inflacija u eurozoni iznosi 2,5 posto, u Hrvatskoj je u ožujku skočila na 4,8 posto, tjerana velikim poskupljenjem osnovnih troškova života. Dok se ostatak Europe još uvijek dijelom oslanja na energetske amortizere, u Hrvatskoj se inflacija ubrzava pod utjecajem rasta cijena stanovanja, energije i neprerađene hrane – osobito svježeg voća i povrća, mesa, jaja i mlijeka – što izravno pogađa standard kućanstava.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, u ožujku 2026. bile su u prosjeku više za 4,8 posto nego godinu ranije, dok su u odnosu na veljaču porasle za 1,4 posto, prema brzoj procjeni DZS-a. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), koji omogućuje usporedbu s europodručjem, pokazuje gotovo identičan uzorak – godišnja inflacija od 4,7 posto i mjesečni rast od 1,2 posto.
Istodobno, procjena Eurostata za ožujak pokazuje da je inflacija u europodručju porasla s 1,9 na 2,5 posto, dakle iznad cilja ECB-a, ali i dalje znatno ispod hrvatskog tempa. Razlika…
Pročitajte više na Poslovni.hr
