NEDAVNI sastanak azerbajdžanskog predsjednika Alijeva i armenskog premijera Pašinjana u Washingtonu izazvao je mnoge reakcije. Bijela kuća ga je nazvala povijesnim, a mnogi su pisali o pozitivnoj ulozi američkog predsjednika. To je išlo do te mjere da su se Pašinjan i Alijev složili kako je predsjednik Trump zaslužio Nobelovu nagradu za mir. Međutim, u stvarnosti ništa nije tako ružičasto kako se predstavlja.

Sam sporazum o uspostavljanju mira i međudržavnih odnosa potpisan je 11. kolovoza. Sporazum uključuje 17 točaka. Između ostalog, dokument potvrđuje nepostojanje teritorijalnih zahtjeva i odbijanje postavljanja novih u budućnosti. Nadalje, Baku i Erevan obvezuju se da neće koristiti silu niti stvarati prijetnju jedni drugima te da neće dopustiti trećim stranama da to čine. Iznimka je raspoređivanje snaga trećih zemalja duž granica. U skladu sa sporazumom, zemlje planiraju uspostaviti gospodarsku, tranzitnu, prometnu i kulturnu suradnju.

Armenija i Azerbajdžan vodili su pregovore oko mirovnog sporazuma još 2020. godine, uz tadašnje sudjelovanje…