KAD DRUGIM europskim državama ponestane novca za planirane proračunske rashode, nemaju izbora nego se okrenuti zaduživanju na domaćem ili međunarodnim tržištima. Jedini izuzetak je Norveška, koja u slučaju potrebe proračun može popuniti transferima iz državnog globalnog mirovinskog fonda ili Statens pensjonsfond utland.

Ovaj privilegij obilno je iskoristao norveški ministar financija Jens Stoltenberg, pokazuje današnje predstavljanje državnog proračuna za 2026. godinu. Tako će Norveška tijekom sljedeće godine povući 579 milijardi kruna, odnosno oko 50 milijardi eura, ponajprije kako bi financirala socijalne transfere građanima. Norveški gospodarski portal E24 donosi usporedbu, pa piše kako se za spomenuti iznos može kupiti 1.372.999 Tesla Model Y ili po jedan takav auto svakom četvrtom Norvežaninu.

Dodatni proračunski prihod, na kojem Norveškoj zavide mnogi ministri financija, dolazi iz takozvanog naftnog fonda. Osnovan je 1990. godine sa zadaćom dugoročnog očuvanja i uvećavanja prihoda od eksploatacije nafte i plina u Sjevernom moru za buduće…