SKUPINU najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u svijetu za cjelokupnu karijeru vode dvojica “nepoznatih” u Hrvatskoj, listu za 2024. trojica iz područja tehničkih znanosti sa Sveučilišta u Splitu, dok se više od polovice sve hrvatske znanosti ostvari na Sveučilištu u Zagrebu.

To su neki naglasci iz studije o znanstvenoj citiranosti koju je nedavno objavilo Sveučilište Stanford u Kaliforniji (SAD), a koja je podatke o citatima uzela iz znanstvene baze Scopus do kraja 2024. godine.

Među 230 tisuća najcitiranijih znanstvenika u svijetu ili dva posto ukupnog broja svih istraživača, iz hrvatskih znanstvenih institucija uvršteno je 130 znanstvenika na popis za 2024. godinu, te 97 na popis produktivnost u cjelokupnoj karijeri uvrštenih znanstvenika.

Je li to uspjeh hrvatskih znanstvenika, akademik Vlatko Silobrčić, koji se bavio pitanjima rangiranja znanstvenika, nije mogao reći. On se slaže da imena hrvatskih znanstvenika na Scopusovoj listi “znače dobro svjetsko dostignuće”, ali smatra da je ta baza manje vrijedna od popisa koji bi mogla napraviti baza WoS.

“Kad bi naši podaci o broju…