Efekt ‘toplinskog otoka’: Postaju li europski gradovi nenastanjivi?
Europa je posljednjih godina suočena s dvostrukim izazovom – sve razornijim požarima i sve češćim toplinskim valovima, a klimatske promjene oba fenomena čine intenzivnijima i dugotrajnijima. Prema Europskoj agenciji za okoliš, 2024. bila je najtoplija godina od početka mjerenja 1940., a suše, toplinski valovi i suhi tereni stvaraju lako zapaljive krajolike, osobito u južnoj i srednjoj Europi, uključujući Hrvatsku
Iako 95 posto požara u Europi uzrokuje ljudska aktivnost – bilo nepažnjom, bilo namjernim podmetanjem – njihov intenzitet i brzinu širenja određuju vremenski uvjeti, topografija i vrsta vegetacije. Toplije i suše ljeto znači da se požari lakše pretvaraju u nekontrolirane vatrene stihije.
Portugal je 2024. zabilježio najveću opožarenu površinu u EU, gotovo 450 četvornih metara, a slijedili su Bugarska i Španjolska. U prosjeku, između 2000. i 2024. godine, požari su svake…
Pročitaj više na: Tportal.hr
