PROSJEČNA godišnja temperatura zraka u Hrvatskoj se od druge polovice 20. stoljeća stalno povećava i potvrđuje predviđanja klimatskih modela o rastu za 2-2,4 stupnja do 2070., no odgovornim odlukama mogu se ublažiti najteže posljedice klimatskih promjena, ističu hrvatski klimatolozi.

Sve češći toplinski valovi

Zagrijavanje se bilježi u svim godišnjim dobima, ali je najizraženije ljeti, kada razlika postaje najočitija. Također, porast nije zahvatio samo prosječne vrijednosti, nego su povećane i najniže i najviše dnevne temperature zraka.

Ljeti sve češće bilježimo tople i vruće dane, ali i tople noći, kada se temperatura ne spušta ispod 20 Celzijevih stupnjeva, kaže se u izvještaju Sare Ivasić iz Odjela za klimatske promjene i biometeorologiju DHMZ-a, koji je dostavljen Hini.  

Primjerice, u kontinentalnoj Hrvatskoj tijekom 90-ih godina 20. stoljeća gotovo da i nije bilo toplih noći, dok ih posljednjih desetak godina, koje su ujedno među najtoplijima na svjetskoj razini otkad postoje mjerenja, imamo i do deset svake godine.

Na područjima uz Jadran taj je broj…