No ključna činjenica jest da CBO, osim osnovne projekcije, ima još osam alternativnih scenarija koji uzimaju u obzir promjene u temeljnim ekonomskim parametrima. Neki su alarmantniji – primjerice, ako kamatne stope rastu samo 0,05 postotnih bodova godišnje iznad očekivanja, dug bi premašio 200 posto BDP-a.
Ali jedan scenarij ulijeva nadu: ako produktivnost svake godine raste 0,5 postotnih bodova brže od projekcija, primjerice zbog umjetne inteligencije, dug bi se stabilizirao na 113 posto BDP-a, i to bez mjera štednje. Privatni investicijski div Apollo poručuje: ‘AI bi mogao riješiti američki fiskalni problem.’ No, postoje barem tri razloga za sumnju u takav optimizam, piše Financial Times.
Tri zapreke
Prvo, povijest pokazuje da inovacije nepredvidivo utječu na produktivnost. Digitizacija je, primjerice, između 1995. i 2005. podigla godišnji rast produktivnosti na oko tri posto, dok je od 2005. do 2022. taj rast iznosio tek 1,5 posto. Nobelovac Robert Solow još je 1987. ironično primijetio kako su ‘računala svugdje, osim u statistici produktivnosti’.
Drugo, utjecaj inovacija ovisi o tome koliko ih pojedine kompanije prihvaćaju, a taj bi se jaz s…
Pročitajte više na Tportal.hr
