Prema nacrtima Europske komisije, u koje je imao uvid Politico, Bruxelles planira u svibnju predstaviti zakon kojim bi se kapacitet podatkovnih centara u EU-u trebao barem utrostručiti u sljedećih pet do sedam godina. Cilj je zatvoriti tehnološki jaz u razvoju umjetne inteligencije i osigurati infrastrukturu za rast cloud usluga.
No ambicija brzo nailazi na realnost. Europa želi biti AI sila, ali fizička infrastruktura koja to omogućuje – ogromni podatkovni centri – traži goleme količine energije i vode, a toga već sada nedostaje.
Danas Europa ima više od 3000 podatkovnih centara i drugo je najveće tržište na svijetu, odmah iza SAD-a. No u pogledu ukupnog energetskog kapaciteta znatno zaostaje. Kako upozorava Michael Winterson iz Udruge europskih podatkovnih centara (EUDCA), ‘europski digitalni mozak otprilike je upola manji od američkog i kineskog’.
Podatkovni centri su već sada veliki potrošači. Prema Međunarodnoj agenciji za energetiku (IEA), činili su oko 1,5 posto globalne potrošnje električne energije 2024. godine, a do 2030. taj bi se udio mogao udvostručiti, na razinu potrošnje cijelog Japana.
Problem nije samo količina…
Pročitajte više na Tportal.hr
