Crna plijesan iz Černobila hrani se zračenjem. Može li jednoga dana štititi astronaute od kozmičkih zraka?
Kada je u svibnju 1997. ukrajinska mikrobiologinja Nelli Ždanova ušla u jednu od najradioaktivnijih lokacija na svijetu – napuštene ruševine reaktora u Černobilu – shvatila je da ondje nije sama. Na stropovima, zidovima i unutar metalnih kanala za električne vodove, nastanila se crna plijesan. U prostoru koji se nekada smatrao fatalnim za bilo kakav oblik života, gljive su se širile kroz betonske i metalne strukture, piše BBC.
U okolnim poljima i šumama, izostanak ljudi omogućio je povratak divljih životinja poput vukova i veprova. No unutar tzv. ‘zone isključenja’ i danas postoje žarišta ekstremnih razina radijacije, nastalih od materijala izbačenih iz reaktora prilikom eksplozije 1986. Istraživanja mikrobiologinje Ždanove pokazivala su nešto zapanjujuće: hife crne plijesni ponašale su se poput biljaka koje traže sunce, ali umjesto svjetlosti privlačilo ih je ionizirajuće zračenje.
Plijesan, sastavljena od više vrsta gljiva, nije samo…
Pročitajte više na Tportal.hr
