Može li država doista zabraniti društvene mreže mlađima od 16 godina i provesti to bez uvođenja sustava digitalne identifikacije koji bi zahvatio sve građane? Nakon što je Australija u prosincu prošle godine uvela prvu takvu zabranu u svijetu, europske vlade – od Francuske i Španjolske do Slovenije i Grčke – sve ozbiljnije razmatraju slične mjere. Rasprava se zahuktava i u Hrvatskoj. No pitanje više nije samo treba li djecu štititi od štetnih sadržaja i adiktivnih algoritama, nego kako to učiniti, a da se pritom ne otvore vrata masovnoj provjeri identiteta u digitalnom prostoru
Australska odluka postala je globalni presedan i svojevrsni eksperiment: može li država učinkovito ograničiti pristup društvenim mrežama mlađima od određene dobi i hoće li takva zabrana uopće smanjiti rizike kojima su izložena djeca? U Europi se paralelno raspravlja o podizanju minimalne dobi na 15 ili 16 godina, o modelu korištenja uz roditeljski pristanak te o obveznoj verifikaciji dobi putem digitalnih alata. No ključna riječ u cijeloj raspravi je – provedba.
Bez…
Pročitajte više na Tportal.hr
