Potražnja za hlađenjem ‘drastično’ će se povećati u golemim zemljama poput Brazila, Indonezije i Nigerije, gdje stotine milijuna ljudi nemaju klima uređaje ni druga sredstva za borbu protiv vrućine. No čak i umjereno jačanje toplijih dana moglo bi imati ‘ozbiljan utjecaj’ na zemlje koje nisu navikle na takve uvjete poput Kanade, Rusije i Finske, rekli su znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu.
U novoj studiji proučavali su različite scenarije globalnog zatopljenja kako bi predvidjeli koliko često bi ljudi u budućnosti mogli doživjeti temperature koje se smatraju neugodno visokima ili niskima. Otkrili su ‘da se predviđa da će se broj stanovnika koji doživljava ekstremne vrućine gotovo udvostručiti’ do 2050. godine ako prosječne globalne temperature porastu za 2 °C u odnosu na one iz predindustrijskog doba.
No, većina utjecaja osjetila bi se još ovog desetljeća kako se svijet ubrzano približava granici od 1,5 °C, rekao je za AFP glavni autor studije Jesus Lizana.
‘Ključna poruka je da je potreba za prilagodbom ekstremnim vrućinama hitnija nego što se prije mislilo’, rekao je okolišni znanstvenik Lizana. ‘Nova infrastruktura, poput…
Pročitajte više na Tportal.hr
