Dodaci prehrani namijenjeni zdravlju mozga postali su pravi hit. Prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), gotovo trećina naših građana (29 posto) koristi neki oblik dodataka prehrani. Bilo da mlađi ljudi traže fokus za učenje i posao ili stariji žele spriječiti kognitivno propadanje, svaka peta osoba starija od 50 godina na globalnoj razini danas pije neku vrstu ‘pomoći’ za mozak. Ipak, neurolozi upozoravaju da se iza zvučnih imena često krije ozbiljan manjak kliničkih dokaza.
Obećanja industrije i opasnost placebo efekta
Najveći problem s dodacima prehrani leži u činjenici da industrija nije regulirana ni približno strogo kao farmaceutska. Dr. Pieter Cohen, profesor s Harvarda, u razgovoru za The Washington Post upozorava na praksu u kojoj proizvođači uzimaju mehanizme bolesnog mozga, poput upala povezanih s Alzheimerovom bolešću, i temeljem njih prodaju proizvode posve zdravim ljudima.
Stručnjaci ističu i to da brojna ‘poboljšanja’ koja korisnici navodno osjećaju zapravo proizlaze iz čistog placebo efekta, jer sama rutina uzimanja i očekivanje rezultata stvaraju privid bolje koncentracije. Čak su i neki…
Pročitajte više na Tportal.hr