Automatizirane mjerne stanice i senzori diljem Grada Zagreba bilježe kvalitetu zraka u Zagrebu, koja je u utorak izuzetno loša na više lokacija. Zabilježen je porast koncentracija štetnih tvari u zraku, osobito lebdećih čestica (PM10 i PM2.5).
Na mjernoj stanici kod Dječjeg vrtića Medo Brundo u Aveniji Dubrava indeks kvalitete zraka je izuzetno loš, pa se ističu zdravstvene preporuke, gdje se općoj populaciji preporuča smanjenje fizičkih aktivnosti na otvorenom, dok osjetljive skupin građana trebaju izbjegavati fizičke aktivnosti na otvorenom.
Izuzetno loše stanje je 2. prosinca izmjereno kod Doma zdravlja Trnava, Dječjeg vrtića Zrno u Kozari boku, u Dugavama, kod osnovne škole u Sloboštini, u Trnskom te kod Dječjeg vrtića Botinec.
U brojnim drugim dijelovima grada kvaliteta zraka je vrlo loša, pa vrijede zdravstvene preporuke za opću populaciju, koja bi trebala razmisliti o smanjenju intenzivnih aktivnosti na otvorenom ako osjeti simptome poput nadražaja očiju, kašlja ili grlobolje. Osjetljive bi skupine građana trebale smanjiti fizičke aktivnosti, osobito na otvorenom, i to posebice ako osjete simptome. Detaljan prikaz stanja može vidjeti na eko karti, ovdje.
(Foto: Damjan Tadic / CROPIX)
Detalj prikaz stanja zraka
Zagrepčani nam se svakodnevno obraćaju s pitanjima i sumnjama oko prikazanih podataka mjernih uređaja pa smo odgovore potražili u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Kako uređaji funkcioniraju i kako se mjeri kvalitete zraka u Zagrebu pojasnila nam je dr. sc. Želimira Cvetković, dipl. ing., voditeljica Odjela za higijenu okoliša NZJZ “Dr. A. Štampar”.
“Kvaliteta zraka u Zagrebu prati se kombinacijom referentnih mjernih postaja i mreže automatiziranih senzora u sklopu Ekološke karte Grada Zagreba. Referentne postaje koriste certificiranu opremu i mjere lebdeće čestice PM₂.₅ i PM₁₀, dušikov dioksid, prizemni ozon, sumporov dioksid, ugljikov monoksid te meteorološke parametre.
Senzori su uvedeni postupno od 2017. godine, a danas ih je ukupno 49 na području cijelog grada. Uz to se koriste podaci sa sedam postojećih mjernih postaja državne i lokalne mreže, što omogućuje kontinuirano praćenje kvalitete zraka na 56 lokacija. Takav sustav pruža detaljniji prostorni prikaz stanja zraka i omogućuje uvid u lokalne razlike koje referentne postaje zbog ograničene prostorne pokrivenosti ne mogu uvijek obuhvatiti”, rekla nam je dr. Cvetković o metodama mjerenja kvalitete zraka u Zagrebu.
‘Ažuriraju se svakih nekoliko minuta’
Međutim, ono što građane najviše muči je pitanje koliko je pouzdano mjerenje kvalitete zraka i dobivaju li građani informacije u stvarnom vremenu. “Referentne postaje daju najtočnije i službeno validirane podatke, dok senzori mogu pokazivati i nešto više vrijednosti od referentnih postaja zbog različitog principa mjerenja, utjecaja vlage i temperature te lokalnog smještaja senzora.
Ipak, senzori su vrlo korisni zbog gustoće mreže i mogućnosti praćenja kratkotrajnih lokalnih oscilacija. Podaci na Ekološkoj karti ažuriraju se svakih nekoliko minuta, što građanima omogućuje gotovo trenutačni uvid u stanje zraka. Rezultati s automatiziranih senzora redovito se uspoređuju i kalibriraju prema referentnim postajama, kako bi se osigurala što veća točnost.
Trenutni rezultati mjerenja parametara kvalitete zraka dostupni su i na portalu Kvaliteta zraka u RH, dok se prognoza kvalitete zraka može pratiti na portalu Državnog hidrometeorološkog zavoda Prognoza kvalitete zraka”, pojašnjava Cvetković.
(Foto: Maja Biscan/CROPIX)
Epizode povišenih koncentracija lebdećih čestica
Kazuje i kako je godišnja prosječna kvaliteta zraka u Zagrebu uglavnom prihvatljiva za većinu plinova, a dugoročni trend pokazuje blago poboljšanje. “Povremeno se javljaju epizode povišenih koncentracija lebdećih čestica, osobito u kasnu jesen i zimi. Glavni uzroci tih epizoda su sezonsko grijanje na kruta goriva, slab vjetar, magla i temperaturne inverzije, što dovodi do akumulacije onečišćenja te promet u gusto naseljenim zonama i prekogranični transport čestica koji povećava udio sulfata, nitrata i sekundarnog organskog ugljika.
PM₁₀ čestice najčešće potječu od mehaničkih izvora, poput prašine s tla i prometa, dok PM₂.₅ nastaju iz izgaranja goriva i kemijskih reakcija u atmosferi. Dugotrajna izloženost tim česticama povezana je s iritacijom dišnih puteva, pogoršanjem astme, respiratornim infekcijama te povećanim rizikom od kroničnih kardiovaskularnih i plućnih bolesti, a najugroženije skupine su djeca, starije osobe, trudnice i kronični bolesnici”, kazuje nam liječnica.
Zagrepčane često zbunjuje, prilikom provjeravanja kvalitete zraka na Ekološkoj karti, to što dvije bliske mjerne postaje ponekad pokazuju različite vrijednosti. “Razlike u prikazima među postajama mogu nastati zbog različitih mjernih tehnologija, lokalnih izvora onečišćenja, meteoroloških uvjeta, smjera vjetra i kanaliziranja zraka između zgrada. Senzori ponekad pokazuju veće koncentracije jer su osjetljivi na vlagu i sitne čestice koje referentne postaje bolje filtriraju. Svi senzori redovito se uspoređuju i kalibriraju prema referentnim mjernim postajama”, kazuje Cvetković te pojašnjava kako se tumače podaci koje vidimo na Eko karti.
Upozorenje najosjetljivijima
“Ekološka karta koristi Europski indeks kvalitete zraka koji se temelji na PM₂.₅, PM₁₀, NO₂, O₃ i SO₂. Indeks prikazuje trenutačno stanje zraka prema tvari koja je u tom trenutku najviša u odnosu na granične vrijednosti. Prikaz odražava trenutačne izmjerene vrijednosti, a ne dnevni prosjek, što objašnjava brze promjene boja. Uz indeks dostupne su i zdravstvene preporuke koje omogućuju građanima da prilagode aktivnosti prema riziku, osobito u razdobljima povišenih koncentracija lebdećih čestica.
Nastavni zavod za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ na portalu Ekološka karta Grada Zagreba redovito objavljuje zdravstvene preporuke za opću populaciju i osjetljive skupine, ovisno o trenutnoj razini indeksa kvalitete zraka. Osim u slučajevima povišenih koncentracija lebdećih čestica, zdravstvene preporuke izdaju se i tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta poput visokih i niskih temperatura, povećanog UV indeksa, nepovoljnih biometeoroloških prilika te povišene koncentracije peludi u zraku, kako bi građani mogli prilagoditi svoje dnevne aktivnosti aktualnim okolišnim uvjetima”, pojašnjava liječnica.
I za kraj podsjeća kako povišene koncentracije lebdećih čestica PM₂.₅ i PM₁₀ uzrokuju iritaciju dišnih puteva, kašalj i pogoršanje astme, povećavaju sklonost respiratornim infekcijama te dugoročno povećavaju rizik od kroničnih kardiovaskularnih i plućnih bolesti. “Najosjetljivije skupine su djeca, starije osobe, trudnice i kronični bolesnici, a u razdobljima povišenih koncentracija preporučuje se smanjen boravak na otvorenom”, zaključuje naša sugovornica iz Štampara.
Objava Izuzetno loš zrak u Zagrebu: Kod dječjih vrtića visoka koncentracija opasnih čestica pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
Pročitajte više na Grebza.com
