Unatoč svoj buci oko carina, rata na Bliskom istoku i znatnoj vjerojatnosti recesije u SAD-u, financijska tržišta nisu zabilježila veće promjene u prvoj polovici godine. Zato je najveći gubitnik prve polovice godine američki dolar. Dolarov indeks pao je za 11 posto, a u usporedbi s eurom, dolar je izgubio 14 posto. Gubitak u prvoj polovici godine najveći je od 1973. godine, kada je tadašnji američki predsjednik Richard Nixon otkazao Brettonwoodski sporazum (sustav fiksnih tečajeva vezanih uz dolar i, preko njega, uz zlato). Kada je euro na prijelazu godine vrijedio samo 1,035 dolara, većina je očekivala da će uskoro biti u paritetu s dolarom.
Međutim, onda je dolar (i to unatoč činjenici da Fed ove godine ostavlja kamatne stope nepromijenjenima, za razliku od ECB-a) ove godine gubio vrijednost svaki mjesec, a sada se čini da ćemo uskoro morati plaćati 1,20 dolara za euro. Nakon što je Trump potpisao novi zakon o proračunu i poreznim olakšicama, američki dug je pod još većom lupom jer se očekuje da će ga novi zakon napuhati za dodatnih 3,3 bilijuna dolara.
Američke strukturne slabosti
Strukturne slabosti…
Pročitajte više na Poslovni.hr
