Više od 50 posto hrvatske prijenosne mreže premašilo je svoj projektirani vijek trajanja, a modernizacija je skup i dugotrajan proces. Istodobno, sustav se sve više suočava s ograničenom fleksibilnošću i nedostatkom kapaciteta za pohranu viškova električne energije iz vjetra i sunca. Tijekom ljeta 2024. godine Hrvatska je bila prisiljena uvesti čak 25 posto potrebne električne energije, dijelom i zbog toga što nema gdje spremiti energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora.
Baterijski spremnici kao rješenje
Upravo tu uskaču baterijski spremnici koji mogu znatno pridonijeti stabilnosti sustava. Kako je istaknula Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a, cilj studije je pokazati kako se moderna infrastruktura može iskoristiti za ostvarenje klimatskih i energetskih ciljeva Europske unije i Hrvatske.
‘Fleksibilnija mreža znači manji trošak energije, veću sigurnost opskrbe i jaču konkurentnost gospodarstva’, istaknula je Pokrovac, dodajući da su baterijski spremnici ključni za povećanje udjela obnovljivih izvora energije i energetsku neovisnost.
Znanost i gospodarstvo zajedno u projektu
Studiju izrađuju Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) i…
Pročitajte više na Tportal.hr
