Članice Sjevernoatlantskog pakta u Haagu dogovaraju novu zajedničku ambiciju: do 2035. godine trebala bi svaka izdvajati najmanje pet posto bruto društvenog proizvoda na obranu. I dok se ta brojka na prvu čini kao tehnički detalj iz vojnopolitičkih kabineta, njezine posljedice su globalne i dramatične.
Države diljem svijeta povećavaju vojna izdvajanja brže nego ikad od završetka Hladnog rata. Prema aktualnim projekcijama, svijet će u sljedećih deset godina potrošiti više od 40 tisuća milijardi dolara na obranu. Slovima – četrdeset tisuća milijardi dolara. Ne radi se više samo o nacionalnim vojnim proračunima, nego o globalnom obrascu ponašanja u kojem je obrana postala dogma, a militarizacija društva oblik kolektivnog samopouzdanja.
U središtu svega je jedno tiho, ali neumoljivo uvjerenje da će se budućnost odlučivati kroz vojnu silu, a ne kroz suradnju. Proračuni govore da više vjerujemo u raketne sustave nego u institucije, više u borbene avione nego u obrazovanje, više u obranu od neprijatelja nego u stvaranje partnera. Nemamo ideju o tome kako svijet učiniti boljim pa ćemo ga učiniti opasnijim….
Pročitajte više na Poslovni.hr
