Nije nepoznato to da se hrvatsko selo muči već godinama, ako ne i desetljećima. Ne samo da odlaze ljudi sa sela u veće gradove u državi, već odlaze iz tih većih gradova preko granice u europske zemlje jer im nude perspektivniju budućnost. Ovaj problem komentirali su akademik i demograf Anđelko Akrap te Vladimir Ivanović, viši asistent na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Deagrarizacija, ruralni egzodus, nije se dogodila Hrvatskoj preko noći. Počela se odvijati u 60-im godinama prošlog stoljeća. U tom prvom valu poljoprivrednici su zamijenili svoje zanimanje onima u gradu bez ikakve prethodne obuke, pa su tako radili na gradilištima, u tvornicama i na sličnim radnim mjestima. Osim toga, obiteljima se nudilo rješenje stambenog pitanja tako da su velike tvrtke gradile stanove za svoje radnike, čime se poljoprivrednicima uvelike olakšao dolazak u grad. Socijalistički pristup industrijalizaciji u gradovima je postupno stvarao obilje, a sela je opustošio.
Ta se promjena nije mogla odmah primijetiti. Stanovnici podrijetlom iz ruralnih dijelova…
Pročitajte više na Tportal.hr
