Ekstremno vrijeme, praćeno izmjenama suše i olujnih nevremena, izazvalo je kratkoročne gospodarske gubitke u Europi od najmanje 43 milijarde eura. Pritom su najveću štetu, u visini od najmanje jedan posto bruto dodane vrijednosti, pretrpjele Bugarska, Cipar, Grčka i Malta te su slijedile druge mediteranske zemlje.
Ekonomisti sa Sveučilišta u Mannheimu i iz Europske središnje banke su rezultate brze analize, a koja kazuje da je ljetošnje (ne)vrijeme uzrokovalo štetu u visini od 0,26 posto ukupne europske proizvodnje, nazvali konzervativnima jer u njih nisu uključene štete od požara koji su u kolovozu poharali jug Europe, niti kumulativne učinke istovremenih ekstremnih pojava.
Sehrish Usman, ekonomistica sa Sveučilišta u Mannheimu i glavna autorica studije, rekla je da bi ‘pravovremene procjene’ mogle pomoći zakonodavcima i političarima da ciljano usmjere pomoć u trenucima u kojima nema službenih podataka o šteti.
‘Pravi troškovi ekstremnih vremenskih uvjeta sporo se otkrivaju jer ti događaji utječu na živote i egzistenciju kroz širok spektar kanala što se protežu izvan početnog udara’, poručila je za Guardian.
Indirektni učinci su…
Pročitajte više na Tportal.hr
