Za Rusiju je energetska infrastruktura postala primarni cilj nakon što je propao početni plan zauzimanja Kijeva. Kremlj je tada prebacio fokus na kombinaciju udara na civile, vojna postrojenja i – posebno – elektroenergetsku mrežu. Ukrajina je, s druge strane, tek 2024. dobila dopuštenje da koristi zapadno oružje za napade na ciljeve unutar Rusije, nakon čega je započela precizne napade na njihove rafinerije i skladišta nafte.
Te su akcije rezultirale teškim oštećenjima nekoliko važnih postrojenja – uključujući rafinerije u Rjazanju i Volgogradu – a pogođeno je i najmanje 15 drugih objekata, piše Forbes.
Financijski i vojni udarac Kremlju
U 2025. Ukrajina je počela sve više koristiti domaće dronove, čime je postala neovisna o tuđim dozvolama. Akcija kodnog imena Paukova mreža, provedena 1. lipnja, u kojoj su deseci dronova istodobno napali više ciljeva, fokusirajući se na avione, pokazala je da nijedna točka u Rusiji više nije sigurna.
Ciljanje rafinerija i skladišta logično je iz više razloga. Rafinerije pretvaraju sirovu naftu u znatno vrednije derivate poput benzina, dizela i kerozina, a oni generiraju veće prihode po litri…
Pročitajte više na Tportal.hr
