Europska komisija jučer je donijela proljetni paket europskog semestra 2025. kojim se zaključuje prva puna godina makroekonomskog nadzora u skladu s revidiranim okvirom upravljanja. U tom paketu analiziraju se ključni gospodarski i društveni izazovi u EU i iznose preporuke državama članicama za jačanje konkurentnosti i otpornosti. S obzirom na višegodišnji niz natprosječnih stopa rasta BDP-a i pokazatelje javnih financija, Hrvatska se ni ovaj put nije našla među zemljama koje su zbog deficita ili makroekonomskih neravnoteža pod povećalom.
U ocjeni provedbe srednjoročnih planova u skupini smo 12 država (od 18 za koje je ocjenjivan napredak) za koje je Komisija zaključila da “ispunjavaju preporučeni maksimalni neto rast rashoda, uzimajući u obzir fleksibilnost prema nacionalnoj klauzuli o odstupanju”. EK je jučer predložila i aktiviranje te klauzule za 16 članica koje su u cilju povećanja obrambene potrošnje uputile takav zahtjev, a među njima je i Hrvatska.
No, kao što domaći ekonomisti sve češće propituju strukturu našeg ekonomskog rasta ili kaskanje produktivnosti i razinu “goriva” za…
Pročitajte više na Poslovni.hr
